Poštanska marka povodom 950. godina Šibenika

950 GODINA OD PRVOG SPOMENA GRADA ŠIBENIKA

Šibenik su podigli i stoljećima izgrađivali Hrvati. Ovaj grad nema antičkih presedana, kao susjedni gradovi na hrvatskoj obali, a koje su poslije naselili Hrvati. 

Vrijednost: 3,1 HRK
Dizajn: Igor Konjušak, slikar i grafičar iz Zagreba
Fotografija: Tomislav Šmider
Veličina: 35,50 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: Zrinski d.d., Čakovec
Datum izdanja: 15.09.2016.
Naklada: 100.000

 

950 GODINA OD PRVOG SPOMENA GRADA ŠIBENIKA Prema svim dosadašnjim spoznajama povijesne znanosti, nije moguće precizno utvrditi vrijeme postanka grada, ali se točno zna – jer o tome svjedoči sačuvan povijesni dokument – datum prvog spomena Šibenika. U darovnici hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. izrijekom piše na njezinu početku: „Godine utjelovljenja gospodina našeg Isusa Krista 1066.“ Na kraju iste isprave zapisano je: „Na dan rođenja Gospodnjega u Šibeniku…“, iz čega je nedvosmisleno da je isprava izdana na sam Božić 1066. godine. Šibenik je sigurno postojao i prije nego što se iz njega 1066. godine oglasio hrvatski kralj Petar Krešimir IV., ali o tome nema spoznaja u povijesnim izvorima, te se ne može sigurno i znanstveno utemeljeno tvrditi koliko je Šibenik postojao prije prvoga sačuvanog pisanog spomena. Upravo zbog te darovnice Šibenik se s punim pravom naziva i Krešimirovim gradom.

1064

Uz Petra Krešimira IV. još je jedna izravna nacionalna poveznica koja Šibenik stavlja na posebno mjesto hrvatskog samoodređenja. Naime, Šibenik su podigli i stoljećima izgrađivali Hrvati. Šibenik nema antičkih presedana, kao susjedni gradovi na hrvatskoj obali, a koje su poslije naselili Hrvati. U tom smislu Šibenik ima hrvatsku izvornost i najstariji je grad na istočnoj obali Jadrana koji su izvorno sagradili Hrvati, zbog čega se učestalo ističe da je Šibenik najstariji samorodni hrvatski grad. Od svojeg nastanka, u Krešimirovu gradu rodio se čitav niz istaknutih Šibenčana čiji su rad i značenje prerasli zavičajne i hrvatske okvire. Arhitekturom i urbanističkim oblikovanjem povijesne gradske jezgre Šibenik ima prepoznatljivo mjesto u hrvatskoj i europskoj arhitekturi. Katedrala svetog Jakova, u kojoj se simbolički pretapa fizički i duhovni identitet Šibenika, upisana je u UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Šibenčani su iz činjenice poznavanja datuma najstarijega sačuvanog pisanog dokumenta izvukli privilegij da znaju godinu i datum kojima mogu dati obljetnički karakter. Tako je velika proslava 900. godišnjice bila 1966. godine, a 2016. godine obilježava se 950 godina od prvog spomena grada Šibenika. dr. sc. Ivica Poljičak

Ova stranica koristi cookies (kolačiče) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close