Poštanska marka povodom 950. godina Šibenika

950 GODINA OD PRVOG SPOMENA GRADA ŠIBENIKA

Šibenik su podigli i stoljećima izgrađivali Hrvati. Ovaj grad nema antičkih presedana, kao susjedni gradovi na hrvatskoj obali, a koje su poslije naselili Hrvati. 

Vrijednost: 3,1 HRK
Dizajn: Igor Konjušak, slikar i grafičar iz Zagreba
Fotografija: Tomislav Šmider
Veličina: 35,50 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: Zrinski d.d., Čakovec
Datum izdanja: 15.09.2016.
Naklada: 100.000

 

950 GODINA OD PRVOG SPOMENA GRADA ŠIBENIKA Prema svim dosadašnjim spoznajama povijesne znanosti, nije moguće precizno utvrditi vrijeme postanka grada, ali se točno zna – jer o tome svjedoči sačuvan povijesni dokument – datum prvog spomena Šibenika. U darovnici hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. izrijekom piše na njezinu početku: „Godine utjelovljenja gospodina našeg Isusa Krista 1066.“ Na kraju iste isprave zapisano je: „Na dan rođenja Gospodnjega u Šibeniku…“, iz čega je nedvosmisleno da je isprava izdana na sam Božić 1066. godine. Šibenik je sigurno postojao i prije nego što se iz njega 1066. godine oglasio hrvatski kralj Petar Krešimir IV., ali o tome nema spoznaja u povijesnim izvorima, te se ne može sigurno i znanstveno utemeljeno tvrditi koliko je Šibenik postojao prije prvoga sačuvanog pisanog spomena. Upravo zbog te darovnice Šibenik se s punim pravom naziva i Krešimirovim gradom.

1064

Uz Petra Krešimira IV. još je jedna izravna nacionalna poveznica koja Šibenik stavlja na posebno mjesto hrvatskog samoodređenja. Naime, Šibenik su podigli i stoljećima izgrađivali Hrvati. Šibenik nema antičkih presedana, kao susjedni gradovi na hrvatskoj obali, a koje su poslije naselili Hrvati. U tom smislu Šibenik ima hrvatsku izvornost i najstariji je grad na istočnoj obali Jadrana koji su izvorno sagradili Hrvati, zbog čega se učestalo ističe da je Šibenik najstariji samorodni hrvatski grad. Od svojeg nastanka, u Krešimirovu gradu rodio se čitav niz istaknutih Šibenčana čiji su rad i značenje prerasli zavičajne i hrvatske okvire. Arhitekturom i urbanističkim oblikovanjem povijesne gradske jezgre Šibenik ima prepoznatljivo mjesto u hrvatskoj i europskoj arhitekturi. Katedrala svetog Jakova, u kojoj se simbolički pretapa fizički i duhovni identitet Šibenika, upisana je u UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Šibenčani su iz činjenice poznavanja datuma najstarijega sačuvanog pisanog dokumenta izvukli privilegij da znaju godinu i datum kojima mogu dati obljetnički karakter. Tako je velika proslava 900. godišnjice bila 1966. godine, a 2016. godine obilježava se 950 godina od prvog spomena grada Šibenika. dr. sc. Ivica Poljičak