NOVO IZDANJE HRVATSKE POŠTE: SV. VLAHO

Dubrovnik i sveti Vlaho nerazdvojni su pojmovi. Kult i Festa svetog Vlaha je svečanost s bogatim ceremonijalom i s kulminacijskom veličanstvenom procesijom o čemu rječito govori i upis Feste svetog Vlaha na UNESCO-ovu Listu nematerijalne svjetske baštine.

1033

Vrijednost: 3,1 HRK
Dizajn: Orsat Franković, dizajner iz Zagreba
Fotografija: iz arhive Dubrovačkih muzeja
Veličina: 29,82 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: “Zrinski” – Čakovec
Datum izdanja: 03.02.2016.
Naklada: 100.000
Dubrovnik i sveti Vlaho nerazdvojni su pojmovi, a njegova je sveprisutnost jedna od glavnih odrednica dubrovačkog identiteta. Zaštitnik grada, liječnik, biskup i mučenik iz armenske Sebaste štuje se po cijeloj Europi i svijetu, ali nigdje tako zdušno kao u Dubrovniku koji ga prema legendi 971. godine, kada je upozorio Dubrovčane na mletačku opasnost, uzima za svog zaštitnika. Odabran je i kao potvrda crkvene nezavisnosti, komunalne i državne samosvijesti utemeljujući snagom i simbolikom svog nebeskog autoriteta dubrovački kulturni prostor. Kult i Festa svetog Vlaha u kontinuiranom povijesnom trajanju od 10. stoljeća (prema legendi), odnosno od 12. stoljeća (sukladno s povijesnim dokumentima) do danas je zadržala svoje tradicionalne i prepoznatljive odlike i vrsnoće izričaja. To je tisućljetna dubrovačka tradicija, a parčev blagdan 3. veljače najdraža svečanost s bogatim ceremonijalom i s kulminacijskom veličanstvenom procesijom o čemu rječito govori i upis Feste svetog Vlaha na UNESCO-ovu Listu nematerijalne svjetske baštine. Sveti Vlaho, na armenskom Surp Vlasi, a latinskom Sanctus Blasius, jedino u dubrovačkom leksiku Vlaho, živio je u 3. stoljeću. Po zanimanju je bio liječnik, potom biskup u antičkoj Sebasti (danas turski Sivas) u Maloj Armeniji. Ondje je u veljači 316. godine umro mučeničkom smrću u progonima što ih je provodio car Licinije. Vojnici su uhitili Vlahu skrivenog u nekoj kapadocijskoj špilji u kojoj je živio okružen divljim zvijerima. One su mu donosile hranu, a on ih je liječio. Mučen je željeznim vunarskim češljem i bačen u jezero te mu je najposlije odrubljena glava. Drži se da je 3. veljače 316. godine datum njegove smrti. Zaziva se protiv grlobolje jer je prema legendi ozdravio dijete kojem u grlu bijaše zapela riblja kost. Zaštitnik je otorinolaringologa, veterinara, pastira i vunara, kao i divljih životinja. Dubrovnik je 2016. godinu proglasio Godinom svetog Vlaha u spomen na 1700. obljetnicu njegove mučeničke smrti.

Maja Nodari

Ova stranica koristi cookies (kolačiče) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close